Ako se nešto ubrzo ne riješi, najveća hrvatska tvrtka za proizvodnju peleta u Hrvatskoj, Šišarka iz Županje, mogla bi proizvodne pogone preseliti u Srbiju i BiH.
– Razlog je nedostatak sirovine potrebne za našu normalnu proizvodnju, kao i nemogućnost dobivanja višegodišnjih ugovora za drvnu biomasu. Preseljenje pogona izvan Hrvatske je zadnja opcija za koju ne bismo voljeli da se dogodi, ali i opcija koja je zbog politike koju vode Hrvatske šume i dalje otvorena, rekao je Mijo Ćošković koji tvrtku Šišarka vodi sa sinom Ivanom. Pojašnjavajući situaciju u kojoj se našla tvrtka ove godine Ćošković kaže da njima kroz godinu za normalnu i već ugovorenu proizvodnju peleta treba 70 tisuća kubika sirovine.
Nemogući uvjeti
Od te količine, za koju su napravljeni i ugovori i izračunate cijene, Hrvatske šume su tvrtki osigurale svega 18.000 tona, dok bi ostatak morali kupovati na licitacijama za koje se nikad ne zna koju će cijenu donijeti i koje su - prava lutrija.
– Kako u tim uvjetima raditi normalno, planirati proizvodnju, sklopiti ugovore i odrediti cijenu - nemoguće. Svakodnevno proizvedemo 150 tona gotovih peleta od biootpada koji izvozimo. Sve to naplatimo i u Hrvatsku unosimo eure, ali to izgleda nije nekome dovoljno, ogorčen je Ćošković dodajući i da zapošljava 30-ak radnika, sve obveze prema državi isplaćuje na vrijeme, nema nikakvih dugovanja prema državi, radnicima ili dobavljačima.
Prihvatili cijenu HŠ-a
Epilog ovakve politike Hrvatskih šuma je da Šišarka planira s uvozom trupaca iz Srbije i BiH, što će se zbog prijevoza negativno odraziti i na konačnu cijenu proizvoda. Dodatni problem je i što su HŠ proteklih mjeseci sklopile nekoliko višegodišnjih ugovora s tvrtkama koje će proizvoditi električnu energiju iz biomase.
– Kada se sve to vidi onda se shvati i da tu nema mjesta za nas. Prihvatili smo i povećanje cijene od strane HŠ-a, koje vrijedi od 1 siječnja ove, ali ni to nije dovoljno. Snalazimo se kako znamo, ali ponestaje nam mogućnosti i sve smo bliže zidu, zaključio je Ćošković.
Na žalost ovo je tužna istina kako se kod nas jako teško posluje. Što da kažemo mi sitni potrošači. Upravo sam instalirao kotao na pelete, spremnik tople i sanitarne vode i sve to je koštalo preko 40000 kn. Grad je učestvovao sa 15000 kn poticaja. Slušao sam savjete udruge proizvođača peleta, da cijena peleta neće rasti već samo padati. Na žalost vidimo svakodnevno koje su cijene peleta od 22 do 35 kn vrećica 15 kg. To po svemu sudeći neisplativo. Kada će se meni vratiti uloženo. Mogao sam i dalje nastaviti grijati se na plin pa makar i malo skuplje prošao. ZATO POTENCIONALNI INVESTITORI OPREZ AKO MISLITE IĆI NA PELETE.